AMBROZIJA

Evo pronasao sam nesto vrlo interesantno;Naime radi se o jednom vrlo opasnom korovu zvanome Ambrozija.Unazad nekoliko godina se strasno rasprostranila u Evropi,takode po nasim prostorima. Toliko se rasirila da su vlasti u Hrvatskoj apelovali na ljude da gdje god vide Ambroziju da je uniste,cak su im placali po kilogramu smo da bih se rjesili tog opasnog korova.Ovdje ispod mozete procitati o cemu se radi.Cititram

Sezonske alergije

Jedna zrela biljka ambrozije otpušta i do 8 milijuna zrnaca peluda, a već 20 do 30 zrnaca u prostornom metru zraka može izazvati alergijsku reakciju

Od kada se krajem 19. stoljeća sa stepsko prerijskih područja Sjeverne Amerike doselila u Europu kao neželjeni putnik u sjemenu lucerne, ambrozija, zlokobna biljka lijepog imena, brzo je napravila invaziju na veći dio starog kontinenta. Danas širom svijeta proizvodi milijune tona peluda i izaziva kihanje, kašalj i gušenje kod milijuna alergičnih. U Europi se može naći dvadesetak vrsta ambrozije, no najveći neprijatelj zdravlja i zdravog disanja je takozvana kratka ambrozija (Ambrosia artemisiifolia, A. elatior). Prilagodljiva i otporna biljka, kojoj pogoduje suha klima i otvoreni okoliš, vrlo je plodna. Oko 120 cm visoka biljka, dvostruko perastih listova dugih 5 do 10 centimerata i žućkastih glavičastih cvjetova na vrhovima stabljike i grana, proizvede prosječno 60.000 sjemenki. Sjemenke su odlično opremljene za preživljavanje - u zemlji mogu preživjeti više od 30 godina i u najnepovoljnijim uvjetima, poput smrzavanja.

Slavonija "u crvenom"

U Hrvatskoj je ambrozija prvi put uočena još 1941. godine, na području Podravine, Posavine i Slavonije. Danas kao korov raste u kukuruzu, soji, suncokretu, duhanu, krumpiru, šećernoj repi, povrću, voćnjacima i vinogradima. Korijenje pušta i uz seoske puteve, kanale, željezniČke pruge. Nakratko je mogu zaustaviti rijeke, tuneli, mostovi i naselja, no sjemenke poput pravih gerilaca uvijek uspiju pronaći put na drugu stranu, primjerice, promiješane s prašinom na gumama vozila. Plodonosna i izdržljiva, vrlo brzo zauzima svaki slobodan prostor, posebice ako su uvjeti dobri. Tijekom godina proširila se i na Dalmaciju i Istru, no najviše problema s ambrozijom imaju u kontinentalnom dijelu zemlje, u Slavoniji i Baranji, na prostorima između Save i Drave. Ta su područja na alergološkim kartama Europe označena alarmantnom "crvenom" bojom.

Limundžik, fazanuša, partizanka, Krausova trava, kako je još nazivaju, u našim je krajevima glavni uzročnik peludne hunjavice ili alergijskog rinitisa, sve od lipnja do početka listopada. No, većina peluda rasijava se tijekom kolovoza i rujna. Sezonu polinacije, pa tako i sezonu muka po ambroziji, tek ponekad skrati jaka rana hladnoća.